srijeda, 16. ožujka 2016.

Prehrambena vrijednost eko hrane

Prema prehrambenim vrijednostima 

eko hrana je daleko bogatija od neekološke

Eko mlijeko i mliječni proizvodi (izvor:flick.com)
16. veljače objavljene su nove dvije studije u „British Journal of Nutrition“ koje pokazuju da eko mlijeko i meso sadrže oko 50% više korisnih omega-3 masnih kiselina. Uz navedeno, nutritivne razlike se odnose i na mliječne proizvode (maslac, vrhnje, sir i jogurt).
Ovi radovi, koji predstavljaju najveće sistematsko istraživanje teme provedeni su na Sveučilištu Newcastle od strane međunarodnog tima stručnjaka. Ovo istraživanje se temelji na sličnoj studiji iz 2014. godine koja je potvrdila slične pozitivne rezultate na eko usjevima.

Glavno utvrđene činjenice su:
  • Eko mlijeko i meso sadrže 50% više korisnih omega-3 masnih kiselina od neekoloških
  • Eko meso ima nešto manje koncentracije dvaju zasićenih masnih kiselina koje se povezuju sa srčanom bolesti
  • Eko mlijeko i mliječni proizvodi sadrže 40% više konjugirane masne kiseline (conjugated linoleic acid) – CLA koja je povezana s brojnim koristima za ljudsko zdravlje od smanjenja rizika za kardiovaskularne bolesti preko smanjenja rizika za pojedine vrste raka, do pretilosti. Istina, većina ovih istraživanja odnosi se na studije na životinjama a ne ljudima.
  • Eko mlijeko i mliječni proizvodi sadrže i nešto veće koncentracije željeza, vitamina E i karotenoida.
  • Eko mlijeko sadrži manje joda nego neeko mlijeko.
Voditelj studije profesor Carlo Leifert, je izjavio:
“Ljudi biraju eko mlijeko i meso iz 3 glavna razloga: veće brige za blagostanje životinja, pozitivnog učinka eko poljoprivrede na okoliš i percipiranih znanstvenih prednosti. No kako se vrlo malo zna o utjecaju na nutritivnu kvalitetu nastala je ova studija.”
Eko krave (izvor:pixabay.com)
Prethodna istraživanja Sveučilišta Newcastle također obavljena u British Journal of Nutrition 2014. godine otkrila su da eko usjevi imaju znatno veću nutritivnu kakvoću nego isti neeko usjevi. Ovo recenzirano istraživanje, tzv. „meta-analiza“  343 prethodnih studija dokazala su signifikantne razlike između eko i neeko poljoprivrede.
Ovo istraživanje je pokazalo snažne dokaze koji pokazuju da prelaskom na eko hranu može dovesti do povećanog unosa hranidbeno poželjnih antioksidanata, bez povećanja kalorija, kao i smanjenog unosa potencijalno štetnog kadmija i pesticida.
Autor studije Chris Seal je izjavio: “Omega-3 masne kiseline su povezane s smanjenjem kardiovaskularnih bolesti, poboljšanim neurološkim razvojem i funkcijama, te boljom imunološkom funkcijom. Prehrana stanovništva Zapadne Europe je deficitarna (preniska) ovim masnim kiselinama i Europska Agencija za  sigurnost hrane preporuča udvostručenje unosa. No postići dovoljan unos omega-3 m.k. nije lagano. Naša studija pokazuje da prijelaz na ekološku hranu ide u istom pravcu k poboljšanju unosa ovih važnih hranjivih tvari.“
Studijski centar gdje su bili smješteni istraživači (Nafferton, dio Sveučilišta Newcastle) kazuje da je ova studija u stvari nadahnuta zloglasnom studijom UK FSA koju su proveli Dangour et al 2009.
2009. godine mediji su se utrkivali objaviti i izvještavati o FSA-sponzoriranom sustavnim pregledom literature (Dangour et al. 2009) zaključili da ne postoji dokaz o značajnijim razlikama u nutritivnom sastavu  između ekoloških i neekoloških usjeva i životinjskih proizvoda.
Ovaj zaključak je bio u suprotnosti s većinom rezultata pregleda literature, kontroliranih poljskih pokusa, kontrolama na farmama i kontrolama u supermarketima koje su proveli znanstvenici širom Europe (uključeni u QualityLowInputFood konzorcij).
Stoga je NEFG tim pokrenuo program sustavnog pregleda literature i meta-analize objavljenih podataka o  razlikama sastava/sadržaja između eko i neeko usjeva, mesa i mlijeka. Ova istraživanja/analize su sponzorirane od strane EU (kroz QualityLowInputFood, te NUE-usjevi i LowInputBreeds projekte) i Zaklade Sheepdrove.”
Nastavljaju: “Ova FSA studija je, pak, temeljila svoje zaključke na samo 12 usporednih dokumenata o mlijeku i u analizi kombinirala podatke o sastavu mesa i mlijeka.
Zanimljivo, Dangour et al. su izvijestili o trendu prema znatno višim razinama polinezasićenih i omega-3 masnih kiselina u proizvodima ekološkog stočarstva (meso i mlijeko) u svom izvješću FSA, ali ovo nije spomenuto u objavljenom dokumentu ili izvješću za medije.
Dr. Gavin Stewart, a predavač u Evidence Synthesis i stručnjak za meta-analizu u Newcastle timu, dodaje: “Znatno veća baza dokaza dostupna u ovoj sintezi omogućila nam je da koristimo prikladnije i moćnije statističke metode kako bi donijeli nedvosmislenije zaključke u svezi razlika između ekološkog i neekološkog mlijeka i mliječnih proizvoda.“
Zadovoljna krava, bolje mlijeko (Izvor: wikimedia.org)
No da li je sve ovo bitno/relevantno? Zar ne postoje bolji izvori ovih hranjivih tvari? New York Times izvještava da se značajan izvor ovih nutrijenata, riba, ubrzano smanjuje. Dodali su komentar putem Richard P. Bazinet-a, profesora prehrambenih znanosti sa Sveučilišta Toronto koji nije bio uključen u ovo istraživanje: „Možda bi ohrabrivanje ljudi da se prebace na ekološko meso i mlijeko bilo “put dopiranja do njih kroz hranu koju već jedu.
Opservacijske studije upućuju da će dodavanje 200 miligrama dnevno omega-3 masnih kiselina prosječnoj prehrani polučiti zdravstvenu korist. Zamjena neeko s eko govedinom dodaje oko 50 miligrama. “Konzumiranje jednog obroka govedine koja pase travu neće dovesti do toga…” ali ako to kombiniramo s par šalica eko mlijeka, “to će predstavljati razliku,” izjavio je Dr. Bazinet. “To bi bila pretpostavka“.

Studije:
“Higher PUFA and omega-3 PUFA, CLA, a-tocopherol and iron, but lower iodine and selenium concentrations in organic bovine milk: A systematic literature review and meta- and redundancy analysis”. Srednicka-Tober et al. 2016. British Journal of Nutrition.


“Composition differences between organic and conventional meat; a systematic literature review and meta-analysis”. 
Srednicka-Tober et al. 2016. British Journal of Nutrition.

Više o temi i na slijedećem linku.